Dok je uvoz robe iz Sjedinjenih Američkih Država u BiH za 11 mjeseci ove godine drastično smanjen i po količini i po vrijednosti, a izvoz je, zahvaljujući vojnoj industriji, zabilježio rast, spoljnotrgovinska razmjena sa Rusijom, prema ocjenama ekonomista, pokazuje stabilan uzlazni trend, uz otvorena pitanja načina plaćanja i perspektivu šire ekonomske saradnje.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je od januara do kraja novembra ove godine iz SAD uvezla 13,62 miliona kilograma robe u vrijednosti od 77,53 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio čak 107,55 miliona kilograma, vrijednih 176,64 miliona KM.
S druge strane, izvoz iz BiH na američko tržište bilježi rast. Za 11 mjeseci ove godine u SAD je izvezeno 18,05 miliona kilograma robe u vrijednosti od 157,95 miliona KM, dok je lani u istom periodu izvezeno 7,18 miliona kilograma ukupne vrijednosti 139,70 miliona maraka.
Kada je riječ o strukturi uvoza iz SAD, po vrijednosti su najzastupljeniji nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji sa dijelovima, zatim voće i orašasti plodovi, kore agruma, dinja i lubenica, kao i vozila, osim šinskih, te njihovi dijelovi i pribor.
BiH je, s druge strane, na američko tržište najviše plasirala oružje i municiju sa pripadajućim dijelovima, kao i željezo, čelik i proizvode od ovih metala.
Ekonomista Zoran Pavlović istakao je za “Glas” da je pad uvoza iz SAD direktna posljedica poskupljenja robe na američkom tržištu.
– Osnovni problem je što je roba koja je do juče bila povoljna, od automobila do pojedinih industrijskih komponenti, sada znatno skuplja, posebno nakon uvođenja carina i dodatnih opterećenja tokom mandata predsjednika Donalda Trampa. Trgovci se, logično, okreću tržištima gdje je roba jeftinija – kazao je Pavlović.
On dodaje da je izvoz u SAD trenutno stabilan, jer se uglavnom oslanja na vojno-industrijski kompleks BiH, ali da ostaje otvoreno pitanje kako će se situacija razvijati naredne godine, nakon eventualne primjene novih tarifa i carina na proizvode iz BiH.
Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Rusijom, podaci UIO pokazuju rast i uvoza i izvoza. BiH je za 11 mjeseci ove godine iz Rusije uvezla 153,20 miliona kilograma robe u vrijednosti od 151,30 miliona KM, dok je lani uvoz iznosio 137,47 miliona kilograma, vrijednih 128,95 miliona maraka. Istovremeno, izvoz u Rusiju povećan je sa 1,12 miliona na 2,47 miliona kilograma, a vrijednost izvoza porasla je sa 63,91 na 71,22 miliona KM.
Iz Rusije se u BiH ove godine najviše uvoze mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi, zatim aluminijum i proizvodi od aluminijuma.
Sa druge strane, na rusko tržište BiH najviše plasira farmaceutske proizvode, pića, alkohol i sirće, kao i neorganske hemijske proizvode i jedinjenja plemenitih i rijetkih metala.
Pavlović naglašava da je dio rasta vrijednosti razmjene rezultat inflacije, koja je prisutna i u BiH i u Rusiji, ali i na globalnom tržištu.
– Povećanje cijena od pet do deset odsto neminovno se odrazilo na ukupne iznose uvoza i izvoza. Šteta je što nemamo razvijeniju saradnju sa ruskim tržištem, jer bi oni mogli apsorbovati znatno više robe iz BiH – rekao je Pavlović.
- PLAĆANjE
Zoran Pavlović ističe da postoji prostor za unapređenje saradnje, posebno imajući u vidu modernizaciju proizvodnje u Rusiji, ali da značajan problem predstavlja način plaćanja s obzirom na to da je Rusija isključena iz SWIFT sistema.
– Plaćanja se moraju obavljati preko posredničkih zemalja ili alternativnih mehanizama, što dodatno komplikuje trgovinu. Ipak, u perspektivi se može očekivati obimnija saradnja, jer postoje proizvodi koji su nam zaista potrebni – poručio je Pavlović.
Foto: Arhiva
Izvor: Glas Srpske
